Gdje počinje pretilost i što možemo učiniti po pitanju prevencije?

Guliver/Shutterstock
Zabrinjavajući su podatci Svjetske zdravstvene organizacije koji govore da se prevalencija prekomjerne tjelesne mase i debljine među djecom i adolescentima u dobi od 5 do 19 godina povećala s 4 posto 1975. godine na više od 18 posto 2016. godine, te sada čak 340 milijuna djece ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Kada se govori o ovoj epidemiji, veliki su problem prekomjerna tjelesna masa (ITM ≥25 kg/m2) i debljina (ITM >30 kg/m2) u dječjoj dobi, jer, kako je poznato, djeca s debljinom postaju odrasli s debljinom.
Vidi originalni članak

Kada se govori o ovoj epidemiji, veliki su problem prekomjerna tjelesna masa (ITM ≥25 kg/m2) i debljina (ITM >30 kg/m2) u dječjoj dobi, jer, kako je poznato, djeca s debljinom postaju odrasli s debljinom. Podatci o prekomjernoj tjelesnoj masi i debljini djece u Europi pokazuju izraženi geografski gradijent, što znači da su u Grčkoj, Italiji i Španjolskoj djeca najdeblja, dok su u Belgiji najvitkija.

Prema istraživanju „Europska inicijativa praćenja debljine u djece, Hrvatska 2015./2016. (CroCOSI)“ 34,9 posto djece u dobi od 8 do 9 godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, što je poražavajući podatak uzmemo li u obzir da je 2003. godine bilo 20,8  posto djece s ITM-om ≥25 kg/m2.

Dječaci su danas značajnije deblji od djevojčica, njih 38,7 posto ima ITM ≥25 kg/m2, dok u tu kategoriju spada 31 % djevojčica. Također, najveći postotak dječaka s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom zabilježen je u jadranskoj regiji, njih 42,2  posto, dok je najviše djevojčica s debljinom u kontinentalnoj regiji, njih 35,6 posto.

Zašto je došlo do do promjena u odnosu debljine između kontinentalne i jadranske regije objasnio je 
prof. dr. sc. Davor Štimac, dr.med. specijalist internist, subspecijalist gastroenterolog iz KBC Rijeka, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu za Zdravu Kravu povodom predstavljanja knjige "Debljina - klinički pristup":
 
"Globalizacija je zahvatila čitav svijet, pa nije niti čudno da su danas razlike u prehrambenim navikama u pojedinim dijelovima naše zemlje sve manje. To je naglašeno posebno kod djece i mladih, dakle onih koji su u najosjetljivijoj fazi života kad se navike stječu. Socijalna komponenta nije isto tako nezanemariva, pa danas upravo nezdrava hrana ima sve pristupačniju cijenu i postaje sve dostupnija. Pred samo desetak godina bilo je nezamislivo da bočica vode bude skuplja od bočice gaziranog napitka."

Neki od glavnih razloga pretilosti u djece

CroCOSI istraživanje ukazuje na još neke značajke koje pomažu u objašnjavanju razloga zbog kojih su današnja djeca sve deblja:

  • Svako treće dijete u školu odlazi autobusom ili ga voze roditelji vlastitim automobilom.
  • Više od trećine djece ne sudjeluje u sportskim ili plesnim aktivnostima.
  • Više od polovice djece, njih 56,1 posto, dva ili više od tri sata dnevno radnim danom provede gledajući TV ili koristeći elektroničke uređaje.
  • Više od trećine djece jede grickalice ili „fast food“ 1 do 3 dana u tjednu.

Da bi se prevenirala debljina u djece, potrebno je od najranije dobi usvajati zdrave životne navike, konzumirati raznovrsnu prehranu, baviti se redovitom tjelesnom aktivnošću te što manje vremena provoditi u sjedilačkom obliku ponašanja kao što je gledanje televizije ili korištenje kompjutera, tableta, mobitela itd., kako bi zdrava mlada aktivna populacija izrasla u zdrave odrasle.

Utjecaj obitelji i okoline na prehrambene navike

"O iskustvu roditelja ili skrbnika ovis s kojom se vrstom hrane  dijete najprije susreće . djeca u dobi do dvije godine prirodno usklađuju  svoj energijski unos s potrebama, no ta regulacija s odrastanjem slabi. U djetinjstvu stečene preferencije ili odbojnost prema određenoj vrsti hrane ili obrascu hranjenja često se zadržavaju u odrasloj dobi. Daljnjim odrastanjem dijete samo nastavlja preuzimati prehrambene obrasce ljudi iz svojeg okruženja (vršnjaka i odgajatelja u vrtiću i školi) pri čemu sve veći utjecaj počinju imati sociodemografski i psihički čimbenici te stečena znanja o prehrani", stoji u knjizi "Debljina . klinički pristup", Davora Štimca i suradnika. 

"U kontekstu porasta učestalosti debljine propituje se i uloga prehrambene industrije. Razvoj suvremene prehrambene industrije osigurao je obilje hrane koja je ukusna, bogata šećerom, mastima i solju, jeftina i dostupnija nego ikad. Potrošači danas žele da je hrana lako dostupna, što dulje trajnosti i što jeftinija. 'Programirani su da pojedu veće količine hrane, ako su ta očekivanja ispunjena. Hrana dulje trajnosti ima mali udio vode, bogata je mastima i ugljikohidratima te je velike energijske gustoće. U borbi za potrošače i tržište i proizvođači i ugostitelji kontinuirano povećavaju porcije, nude velike količine po povoljnoj cijeni, prodaju hranu u velikim pakiranjima čime potiču kupnju i konzumaciju hrane", piše u  knjizi "Debljina klinički pristup".

Što možemo učiniti?

Što društvo može učiniti po pitanju debljine, njenog osvještavanja i rješavanja, objasnio je dr. Štimac: "Društvena svijest može se stvarati i razvijati, a naglasak treba biti u najranijem životu, od savjeta trudnicama , prehrane novorođenčadi najzdravijim putem a to je dojenje, preko stvaranja zdravih prehrambenih navika u vrtićima osnovnim školama, studentskim menzama. Problem debljine samo je dijelom medicinski problem , to je pitanje koje ima veze sa svim društvenim sferama, osviještenost vodi do manjeg broja debelih u populaciji i to se najbolje vidi na primjerima skandinavskih zemalja koje i u tom segmentu ulažu najviše i najviše im se vraća."
 

 

Posjeti missZDRAVA.hr
missZDRAVA.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva, funkcionalnosti i prikaza sustava oglašavanja.